Domaljevac je mjesto i središte općine Domaljevac-Šamac nastale nakon Daytonskog sporazuma kada je dio prijeratne općine Bosanski Šamac ušao u sastav Federacije BIH. Većinsko su stanovništvo Hrvati.
Općina Domaljevac–Šamac jedna je od tri općine u Posavskoj županiji na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Zemljopis
Nalazi se uz rijeku Savu u srednjoj Bosanskoj Posavini na sjeveru Bosne i Hercegovine. Nalazi se na izrazito močvarnom i poplavnom području na pola puta između Orašja i Šamca. Susjedna su sela s druge obale Save Babina Greda i Štitar.
Veće su močvare na području Domaljevca:
- Tišina
- Blato
- Jazić
- Jelas
- Adica
Danas su sve osim Tišine pretvorene u poljoprivredno obradivo tlo. Prva se poplava zabilježena na području općine dogodila 1812. godine. Poplave su se dogodile i sljedećih godina: 1823., 1852., 1866., 1932., 1936., 1937., 1940., 1942., 1945., 1961. i 1971., a posljednja u svibnju 2014. godine.
Domalječki atar najveći je prostor obradivog poljoprivrednog zemljišta u BiH. Poplavni atar sastoji se od sljedećih polja: Dubravice, Luke, Njiverice, Kočišta, Guštre i Nađevci, a dio koji ne poplavljuje čine: Hrast, Bokovi, Kališta, Blato, Ijosići i Adeljak.
Stanovništvo
| Stanovništvo prostora općine Domaljevac | ||||||
| Godina popisa | 2013. | 1991. | ||||
| Hrvati | 4634 (97,10 %) | 5918 (93,30 %) | ||||
| Muslimani | 17 (0,40 %) | 8 (0,10 %) | ||||
| Srbi | 92 (1,90 %) | 307 (4,80 %) | ||||
| ostali i nepoznato | 28 (0,60 %) | 110 (1,70 %) | ||||
| ukupno | 4771 | 6343 | ||||
Domaljevac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Domaljevac | ||||||
| godina popisa | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | ||
| Hrvati | 3248 (98,60 %) | 4072 (98,07 %) | 3836 (95,68 %) | 3675 (99,35 %) | ||
| Srbi | 16 (0,50 %) | 20 (0,48 %) | 17 (0,42 %) | 12 (0,32 %) | ||
| Muslimani | 14 (0,40 %) | 7 (0,16 %) | 0 | 0 | ||
| Jugoslaveni | 0 (0 %) | 31 (0,74 %) | 98 (2,44 %) | 2 (0,05 %) | ||
| ostali i nepoznato | 17 (0,50 %) | 22 (0,52 %) | 58 (1,44 %) | 10 (0,27 %) | ||
| ukupno | 3295 | 4152 | 4009 | 3699 | ||
Župa Svete Ane
Župa Domaljevac nastala je 1860. (1861.) godine odvajanjem od župe Tolisa i dijelom od župe Tišina. Otada ima matične knjige. Domaljevac se najprije tretiralo kao kapelaniju, a 1864. i formalno je deklariran kao župa.
Godine 1869. izgrađena je prva skromna drvena crkvica u kojoj se nalazila zavjetna slika Sv. Ane koju je naslikao nepoznati autor. Danas se ta slika čuva u župnoj kući.
Nova crkva izgrađena je 1894. godine. Kamen za izgradnju crkve dovezen je iz Pećnika. U zimu 1896./1897. godine fra Mato Živković nabavio je stari oltar iz Župne crkve Svetog Mateja u Štitaru i postavio ga je u novosagrađenu crkvu u Domaljevcu.
Budući da je crkva tijekom vremena dotrajala i nije mogla odgovarati pastoralnim potrebama, bilo je nužno sagraditi novu. Projekt je izradio F. Zukanović, a gradnja je započela u jesen 1979. i potrajala je više godina. Pred sam rat izgrađen je novi zvonik, a srušena stara crkva zbog mogućeg urušavanja zvonika. Barokni oltar iz crkve skraćen je i prenesen u Filijalnu crkvu u Grebnicama. Nakon što se župa Grebnice osamostalila 1992. godine, oltaru se gubi svaki trag. Crkveni inventar iz stare crkve dobrim je dijelom izgubljen zbog nemarnosti župnika.
Naselja
Domaljevac se sastoji od sljedećih naselja: Gornja i Donja Kališta, Srimac, Matić Mala, Posavačka, Struga, Hrast, Turjak, Josići, Crkvena, Novo naselje – Jelas, Novo naselje – Blato.
U Domaljevcu ima preko 1100 domaćinstava. Većina stanovništva privremeno radi u Njemačkoj još od prošlog stoljeća. Stanovništvo je upravo zato jako nehomogeno.
Uprava
Sjedište općine Domaljevac–Šamac u naseljenom je mjestu Domaljevac.
Povijest
Domaljevac se kao naseljeno mjesto prvi put spominje 1548. godine. Do 1910. godine postajala su dva Domaljevca: Gornji i Donji Domaljevac.
Po odredbi Kraljevine Jugoslavije 1926. godine utemeljena je po prvi put općina Domaljevac u čiji su sastav ulazila mjesta: Domaljevac, Batkuša, Bazik, Brvnik, Grebnice, Liskovac i Odmut.
Domaljevac je u svojoj povjesti bio izložen poplavama. Neke kronike govore i o poplavama koje su trajala po pola godine ili o više poplava u jednoj godini. Najveća poplava zabilježena je u svibnju 2014. godine kada je poplavljeno gotovo cijelo mjesto, a jedino nepoplavljeno zemljište bilo je naselje Struga koje se nalazi između glavnog nasipa rijeke Save i glavne magistralne ceste te različiti nasipi u selu poput crkvenog dvorišta. Izbjegnuta je ekološka katastrofa, a, zahvaljujući slozi i različitim donacijama, svi su stambeni i društveni objekti u naselju obnovljeni.
Prvo stanovnici Domaljevca bili su Slavonci, to jesti Babogređani i Štitarci koji su selili na drugu obalu Save kako bi izbjegli vojnu obvezu za svoju djecu.
Poznate osobe
Poznate su osobe:
fra Anto Tepeluk-Klarić, fratar i mučenik ubijen na Križnom putu 1945. godine
Marko Matić, profesor latinskog i njemačkog jezika, magistar i autor 4 knjige.
Kultura
Svake se godine održava manifestacija „Dani općine Domaljevac-Šamac”. Vrhunac je manifestacije „Smotra izvornog narodnog stvaralaštva ‘Domaljevačka Tkanica’” koju organizira HKUD „Mladost” Domaljevac i okuplja velik broj kulturno-umjetničkih društava iz BiH, Hrvatske i Srbije (bunjevački Hrvati, Šokci, Mađari, Slovaci, Rusini, Česi) HKUD „Mladost” ima oko 30 članova mlade postave i 20 starijih članova.
Spomenici i znamenitosti
Crkva Svete Ane sa zvonikom koji je treći po visini u BiH
spomenik palim hrvatskim vojnicima iz Drugog svjetskog rata i poraća i Domovinskog rata koji se nalazi na trgu Palih Branitelja 104. Brigade HVO.
Obrazovanje
Osnovna župna škola u Domaljevcu prvi se put spominje 1854. godine. Godine 1904. u Domaljevcu je izgrađena Narodna osnovna škola, a 1971. godine otvorena je postojeća zgrada osnovne škole koja danas nosi ime braće Radić. Postoji područni odjel u Grebnicama.
Šport
Početkom ljeta 1926. u Domaljevcu je osnovano prvo Pjevačko društvo. U proljeće 1928. u Domaljevcu počinje „igranje lopte nogom” kako se tada nazivalo nogomet.
Jedan je nogometni klub HNK Mladost , a jedan odbojkaški klub HOK Domaljevac, oba imaju vrhunske rezultate.